(HALITOZA, FOETOR EX ORE)

Zadah nije zarazan, a u najvećem broju slučajeva uzrokovana je nakupljanjem bakterija na gornjem stražnjem dijelu jezika.

Neka hrana kao češnjak ili začini mogu ispuštati neugodan miris kroz pluća, dok dišete. To je prolazna pojava i ne treba je zamjenjivati sa zadahom. Kad osoba sa zadahom diše na nos, nema neugodnog efekta, samo kod disanja na usta. Kako ljudi imaju sposobnost navikavanja na neugodan miris, mnogi nisu svjesni svog zadaha.

Usta imaju svoju normalnu mikrofloru (zajednice bakterija). Zadah je obično uzrokovan anaerobnim bakterijama, tj. onim koje žive bez prisutnosti kisika. Kad naslage na jeziku postanu predebele, stvaraju takav okoliš u kojem im se takvim bakterijama lako razmnožavati. Stvaraju sumporne spojeve kao nusprodukt svog metabolizma i nastaje zadah. Svatko ima anaerobnih bakterija u ustima i sumpornih spojeva, ali u niskom stupnju, pa se ne osjete.Tek kad se bakterije razmnože, osjeća se zadah.

Zadah može biti fiziološki (kod zdravog čovjeka) ili uzrokovan bolestima (parodontnih tkiva, oralne bolesti) a ponekad je uzrokovan nekom općom bolešću kao dijabetesom. Ako je početak nagao, stanje se stalno pogoršava, uz pojavu temperature najbolje da odete doktoru (opće prakse).

Sve što smanjuje količinu sline, stimulira rast anaerobnih bakterija. Ujutro je poslije spavanja čest zadah zbog smanjenog lučenja sline noću. Kako slina sadrži kisik, što su suša usta i gušća slina, manje je ispiranja i više bakterija. To je, također, izraženo i kod ljudi koji hrču i/ili dišu na usta. Zbog učinka isušivanja tkiva treba izbjegavati alkohol i vode za ispiranje usta koje sadrže alkohol. Dehidracija, stres, pušenje i neki ljekovi također smanjuju količinu sline u ustima.

Preduga upotreba antibiotika može poremetiti ravnotežu mikroflore i izazvati zadah. Za rast bakterija bitan je pH usta. Što je pH niži (kiseliji), bakterije se brže razvijaju. Zato crna kava i kisela hrana potiču bakterije na rast. Postoji i genetska predispozicija na zadah: neki jezici imaju dublje brazde u kojima se bakterije lakše razmnožavaju.

Kako znati kad imam zadah?

Vrlo jednostavno, puhnite u svoju ruku i pomirišite. Ako osjetite zadah onda je to – to. Možete pomirisati i zubni konac ili isplazite jezik i pogledajte kolike su naslage na njemu. Ako su debele i bijele, mogao bi to biti znak da imate zadah.

Kako izlječiti zadah?

Većina ljudi upotrebljava vodice, kapsule, ili bombone koji pokrivaju zadah, ali ga ne liječe. Postoje spravice za čišćenje jezika (vidi sliku). On se nikad ne može izribati da nema ni jedne anaerobne bakterije ali se mogu odstraniti bjelkaste naslage (bogate sumpornim spojevima).

Iako loša higijena ne mora biti uzrok zadaha, često jest. Poboljšanjem higijene, skidanjem kamenca i plaka, liječenjem parodontnih bolesti, izlječenjem ranjenih i bolesnih tkiva u ustima smanjuju se izvori hrane za bakterije. Treba izbjegavati paste za zube koje sadrže natrij- sulfat koji isušuje tkiva a koristiti zubne paste s triklosanom, sodom bikarbonom i eteričnim uljima Treba koristiti sredstva sa neutralnim ili blago alkalnim pH, a kisik je isto poželjna komponenta.

Zapamtite!

Koristite četkicu, zubni konac i pastu. Koristite vode za ispiranje usta koje sadrže klorid-heksidin kao i instrumente za čišćenje jezika. Idite na kontrole kod stomatologa i pijte puno vode.